Dana 16. rujna 1991. godine oslobođena je nekadašnja vojarna tzv. JNA u Slatini i granične karaule Zanoš u Kapincima i Bobrovac u Noskovcima. Nakon minobacačkog i pješačkog napada te zvjerskog pokolja 24 osobe u selima Balincima, Čojlugu i Četekovcu, brojni dragovoljaci priključili su se hrvatskim obrambenim snagama, a intenzivno se razmišljalo o zauzimanju slatinske vojarne i graničnih karaula. Potpuna blokada vojarne izvršena je 6. rujna, a 16. rujna predala su se tri oficira i 32 vojnika. Slatinska vojarna prva je oslobođena vojarna na velikom području od Koprivnice do Osijeka, a istoga dana, nakon dvodnevnog okruženja, hrvatski su dragovoljci i policajci zauzeli karaulu u Kapincima s jednim oficirom i 17 vojnika, a sutradan i karaulu u Noskovcima s jednim oficirom i 20 vojnika.

Hrvatski branitelji s područja općine Sopje u subotu su obilježili 28. obljetnicu tih značajnih događanja. Nakon dočeka maratonaca, članova Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije ”Glasnici istine”, koji su istrčali memorijalnu utrku od karaule Zanoš do Sopja, odana je počast svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenca i upaljenih lampiona uz spomen-ploču kod ”Zdenca života u središtu Sopja. Počast su odali hrvatski branitelji s područja općine Sopje, rodbina poginulih hrvatskih branitelja s područja općine Sopje, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata sa šireg slatinskog područja, načelnik Policijske postaje Slatina Krunoslav Sertić, predstavnici Općine Sopje predvođeni načelnikom Berislavom Androšem, Zvonko Kožnjak, zamjenik virovitičko-podravskog župana Darko Žužak, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić, te stanovnici općine Sopje. Molitvu je predvodio sopjanski župnik vlč. Oliver Kranjčić.

Obilježavanje oslobađanja karaula Zanoš i Bobrovec nastavilo se u sopjanskom Društvenom domu, gdje je nazočne pozdravio načelnik Berislav Androš, a obratili su se i zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Darko Žužak i saborski zastupnik Josip Đakić, ustvrdivši da se sva događanja iz Domovinskog rata trebaju oteti od zaborava, te da je i ovo okupljanje jedan od načina. (www.icv.hr, adf)